 |

|
Sad je kucnuo čas za ples. Videla je u novinama oglas i smesta se našla zaintrigirana imenom osobe koja ga je dala. Ko je bio taj gospodin Fano Fanope? Bilo je to nesvakidašnje ime, ali su njegovi muzički kvaliteti delovali vrlo odgovarajuće za nekog ko drži školu ,,plesa i pokreta i društvenih veština koje uz njih idu”.
Ovo je odlomak iz pitke i živopisne knjige koja nas uči najozbiljnijim lekcijama na krajnje neposredan način, o načinu života, ljudima i filozofiji afrikanaca i afrikanki u bušmanskoj zemlji Bocvani u kojoj je autor živeo i imao priliku da ih svojim blagonaklonim i punim razumevanja razmišljanjem i analizom upozna. Aleksandar Makol Smit, zahvaljujući svom daru za duhovito, neposredno pripovedanje, bez komplikovane fabule uvodi nas u bogat svet unutrašnjeg života svojih junaka: visprene i razborite Mme Ramocve, vlasnice Prve damske detektivske agencije u Bocvani, Dž. L. B. Matekonija izvrsnog automehaničara i vlasnika radnje “Brzi motori Tlokvenga”, Mme Makuci, sekretarice u Prvoj damskoj detektivskoj agenciji koja je Koledž za sekretarice završila sa nemogucih 97 procenata, gospodinom Polopecijem sa kojim se sudbina gorko poigrala, a čije su ga poštenje i marljivost kao i izvanredne bušmanske sposobnosti da prati tragove (i to ćete naučiti kako se radi iz ove knjige) vratili u normaln život. Usput i kao neobavezno, upoznajemo se i sklapamo sliku o kompleksnoj prirodi, pojavama, i to kroz njihove autentične bocvanske ili afričke nazive. Otkrivamo kako se razni narodi i jezici međusobno sporazumevaju i uklapaju običaje jedni drugih i drže do svojih. Rešavaćemo zajedno neobične, ponekad toliko komične a ponekad duboko tužne detektivske slučajeve, ne samo u Detektivskoj agenciji, već i one iz zadnjeg dvorišta kuće ili začete u neobaveznom ćaskanju uz neizbežni (zna to dobro Mma Makuci!) biljni ćaj. Potajemo svesni da tamo daleko od nas, u jednoj zemlji žive ljudi koji su isti kao i mi, sa svojim sistemom vrednosti kojeg polako guši i ruši zapadna civilizacija; ljudi sposobni da vole svom toplinom srca i duše, tiho, prisno bez suvišne izveštačenost. Svesni smo da još uvek ima onih koji drže do doslednosti sebi, ali i da će polako te vrednosti i u Africi nestati. Neposredni utisci kroz doživljaje i atmosferu mesta najsnažnije deluju na svakog putnika, a putujuci vikarski kroz ovaj šarmantni delić nepretencioznog a životno mudrog dela doživećete ih kao da ste na licu mesta u društvu dama (i gospode) koje, nakon svih životnih peripetija i nerešivih problema, jesu pune duha i vesele kao i afrička muzika.
|